Istovremeno se ih baca oko 1,5 milijardi.
Gdje završava ta ogromna količina baterija?
Baterije, pogotovo one novije generacije, sadrže vrlo otrovne sastojke (kadmij, nikal, živu, krom). Samo dijelić tih otrovnih supstanci ako dospije u hranu ili vodu može zatrovati ogromne količine vode oko sebe.
Baterija je prema načinu na koji djeluje i sastavu galvanski članak, a više takovih članaka sačinjava bateriju. zato je iako pogrešan naziv "baterija" i samo 1 članak poznat po tom imenu.
Bateriju čine ovojnica, ugljeni štapić, elektroliti. Ovdje se neću baviti detaljima oko same baterije, već opasnošću koje ta baterija može prouzročiti pogrešnim odlaganjem.
Razvijeni svijet koji i najviše proizvodi i troši ali i odbacuje istrošene baterije, ima i razvijenu svijest o sigurnosnom zbrinjavanju istrošenih baterija.
Tako Japan, zemlja koja je "majka i otac" elektronike vrlo disciplinirano zbrinjava odbačene i istrošene baterije, Tamo nema šanse da se baterije odbacuju u kante za smeće ili po ulicama ili parkovima. Jedna sitna crtica iz japanske svakodnevice.
Samo u Tokiju u njihovim vlakovima SVAKODNEVNO pronađu preko 10.000 zaboravljenih mobitela, video i foto kamera, raznih igračaka koje putnici zaboravljaju.
Pošto je Japan visoko razvijena zemlja tehnologije, gotovo nitko ne odlazi u "Lost & Found Office", kako bi potražili svoju omiljenu igračku.
Njima je jednostavnije to kupiti novo.
Baterije se obavezno moraju sakupljati i odlagati na posebna mjesta kako bi se na siguran način mogle reciklirati i zbrinuti.
Za informaciju jedan stravičan podatak. Samo 1 baterija koja svoj sadržaj ispusti među podzemne vode može zagaditi čak 600 m3 pitke vode.
