Većina trgovina cijene proizvoda na policama predstavlja u
obliku.99 Kn. S druge strane, većini potrošača taj je oblik cijene postao toliko svakodnevan,
toliko uobičajen da uopće ne primjećuju gotovo genijalno učinkovitu
prodajnu taktiku koja se krije iza njega. U stvari, riječ je samo o psihološkom efektu kod kupaca, a na našim prostorima legalna prijevara. Zašto, zato jer cijena zaokružena na 9,99 Kn ustvari je realna cijena 10,00 Kn, a trgovci znaju da će kod kupnje obavezno zaraditi 1 lipu. Naš mentalitet ne dozvoljava stajati na kasi i čekati povrat od 1 lipe, vjerojatno iz srama, ili iz nekog ponosa bez obzira na materijalnu situaciju.
Koliko nas je na podu trgovine, na ulici, u marketu, na šetalištu ugledalo kovanicu od 1 lipe pa i veću. Koliko od nas se sagnulo i pokupilo je sa zemlje.
Mi nismo svjesni našeg nacionalnog ponosa, naših materijalnih vrijednosti, naše odgovornosti za tu 1 lipu koju je ipak netko zaradio a drugi izgubio.
U Evropi nećete vidjeti da se na blagajni ne čeka da im se uzvrati 5 Centi.
Evropljani itekako drže do svojeg ugleda i nikog nije sram da pričeka na uzvraćanje sitnih kovanicama na blagajni.
Sa druge strane, jedan mega market koji ima desetak tisuća artikala, koji dnevno proda i tridesetak tisuća artikala, neka samo 50 % kupaca postupi prema gore opisanom, trgovcu će dnevno donijeti prihod od najmanje 300,00 Kn.
Pomnožite to sa 365 dana u godini. dobit ćete iznos od više od 100.000 Kn.
Koliko u RH ima takovih marketa i trgovina. Pošto ih je 90% u stranom vlasništvu, iz RH god u džepove stranaca odlaze milijuni teško zarađenih Kuna.
Sasvim legalno....nitko nemože trgovca kazniti što vi niste uzeli na kasi svoju 1 lipu.
Ova pretpostavka se bazirala na kovanici samo od 1 lipe.
Koliko nas ostavi i 10, 20, 50 lipa. Računica je ako se malo zamislimo stravična.
. Možda se čini glupim staviti cijenu nekog proizvoda da bude jednu lipu, (euro) cent ili američki cent niža, ali ova cjenovna strategija se primjenjuje najmanje već sto godina. Stručnjaci ne mogu sa sigurnošću reći tko je osmislio taj trgovački trik, ali s lakoćom mogu potvrditi i objasniti njegovu učinkovitost. Formiranje cijene u spomenutom obliku temelji se na teoriji da, zato što čitamo s lijeva na desno, prva se brojka cijene jače urezuje u naš um. Upravo zbog toga će potrošači prije kupiti proizvod koji košta na primjer 9,99 kuna od identičnog proizvoda koji stoji točno deset kuna. proizvod čija cijena počinje s manjim brojem jednostavno se čini kao bolji izbor. Osim toga, ljudi često ne žele zamarati um i ne žele trošiti energiju na razmišljanje i donošenje odluka o kupovini proizvoda, naročito kad se radi o onima nižih cijena, pa je lako moguće da brojeve iza glavne vrijednosti uopće ne uzimaju u obzir. U jednom članku iz rujanskog izdanja časopisa Harvard Business Review iz 2003. godine, objašnjava se kako ,99 ustvari predstavlja varku kojom prodavač želi uvjeriti potrošača da je određeni proizvod na sniženju. Većina potrošača nesvjesno nasjeda na varku i vjeruje kako su dobro prošli kupovinom tog i tog proizvoda s ovakvom cijenom. Međutim, 'sniženje' je zanemarivo.
S druge strane, postoje trgovine koje stavljaju pune cijene na proizvode, uvjeravaju autori spomenutog članka Eric Anderson i Duncan Simester, obojica profesori marketinga i menadžmenta. Kao primjer navode dućane J.Crewa i Ralpha Laurena - oni na svoje nove proizvode stavljaju okruglu cijenu, a na odjeću koja je na sniženju stavljaju cijenu s nastavkom ,99. To ima svoje objašnjenje - trgovci ne žele da se nova odjeća poistovjećuje s onom 'jeftinijom'. Činjenica je da kad ljudi nešto kupuju, kupuju ime, kupuju brend, kupuju statusni simbol. S druge strane, trgovine koje žele naglasiti da prodaju jeftino (ali nejeftine stvari) u svojim će cijenama uvijek imati varijantu ,99 ili slično tome. Zanimljivo, moć devetke nije ograničena samo na lipe i na cente. Kad su dvojica spomenutih istraživača zatražila od jedne tvrtke za odjeću da poveća cijenu jedne svoje haljine iz kataloga sa 34 dolara na 39, potražnja za tom haljinom se povećala za jednu trećinu. Čovjek bi pomislio da će povećanje cijene smanjiti potražnju, ali devetka na kraju očito ima čudnu moć. Dokaz za to je i ovo: kad je cijena te iste haljine povećana s 34 na 44 dolara, porasta zanimanja za tu haljinu uopće nije bilo.
Koliko nas je na podu trgovine, na ulici, u marketu, na šetalištu ugledalo kovanicu od 1 lipe pa i veću. Koliko od nas se sagnulo i pokupilo je sa zemlje.Mi nismo svjesni našeg nacionalnog ponosa, naših materijalnih vrijednosti, naše odgovornosti za tu 1 lipu koju je ipak netko zaradio a drugi izgubio.
U Evropi nećete vidjeti da se na blagajni ne čeka da im se uzvrati 5 Centi.
Evropljani itekako drže do svojeg ugleda i nikog nije sram da pričeka na uzvraćanje sitnih kovanicama na blagajni.
Pomnožite to sa 365 dana u godini. dobit ćete iznos od više od 100.000 Kn.
Koliko u RH ima takovih marketa i trgovina. Pošto ih je 90% u stranom vlasništvu, iz RH god u džepove stranaca odlaze milijuni teško zarađenih Kuna.
Sasvim legalno....nitko nemože trgovca kazniti što vi niste uzeli na kasi svoju 1 lipu.
Ova pretpostavka se bazirala na kovanici samo od 1 lipe.
Koliko nas ostavi i 10, 20, 50 lipa. Računica je ako se malo zamislimo stravična.
. Možda se čini glupim staviti cijenu nekog proizvoda da bude jednu lipu, (euro) cent ili američki cent niža, ali ova cjenovna strategija se primjenjuje najmanje već sto godina. Stručnjaci ne mogu sa sigurnošću reći tko je osmislio taj trgovački trik, ali s lakoćom mogu potvrditi i objasniti njegovu učinkovitost. Formiranje cijene u spomenutom obliku temelji se na teoriji da, zato što čitamo s lijeva na desno, prva se brojka cijene jače urezuje u naš um. Upravo zbog toga će potrošači prije kupiti proizvod koji košta na primjer 9,99 kuna od identičnog proizvoda koji stoji točno deset kuna. proizvod čija cijena počinje s manjim brojem jednostavno se čini kao bolji izbor. Osim toga, ljudi često ne žele zamarati um i ne žele trošiti energiju na razmišljanje i donošenje odluka o kupovini proizvoda, naročito kad se radi o onima nižih cijena, pa je lako moguće da brojeve iza glavne vrijednosti uopće ne uzimaju u obzir. U jednom članku iz rujanskog izdanja časopisa Harvard Business Review iz 2003. godine, objašnjava se kako ,99 ustvari predstavlja varku kojom prodavač želi uvjeriti potrošača da je određeni proizvod na sniženju. Većina potrošača nesvjesno nasjeda na varku i vjeruje kako su dobro prošli kupovinom tog i tog proizvoda s ovakvom cijenom. Međutim, 'sniženje' je zanemarivo.
S druge strane, postoje trgovine koje stavljaju pune cijene na proizvode, uvjeravaju autori spomenutog članka Eric Anderson i Duncan Simester, obojica profesori marketinga i menadžmenta. Kao primjer navode dućane J.Crewa i Ralpha Laurena - oni na svoje nove proizvode stavljaju okruglu cijenu, a na odjeću koja je na sniženju stavljaju cijenu s nastavkom ,99. To ima svoje objašnjenje - trgovci ne žele da se nova odjeća poistovjećuje s onom 'jeftinijom'. Činjenica je da kad ljudi nešto kupuju, kupuju ime, kupuju brend, kupuju statusni simbol. S druge strane, trgovine koje žele naglasiti da prodaju jeftino (ali nejeftine stvari) u svojim će cijenama uvijek imati varijantu ,99 ili slično tome. Zanimljivo, moć devetke nije ograničena samo na lipe i na cente. Kad su dvojica spomenutih istraživača zatražila od jedne tvrtke za odjeću da poveća cijenu jedne svoje haljine iz kataloga sa 34 dolara na 39, potražnja za tom haljinom se povećala za jednu trećinu. Čovjek bi pomislio da će povećanje cijene smanjiti potražnju, ali devetka na kraju očito ima čudnu moć. Dokaz za to je i ovo: kad je cijena te iste haljine povećana s 34 na 44 dolara, porasta zanimanja za tu haljinu uopće nije bilo.
