Kako nastaje tuča
Tuča je najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere.
| Kristali leda |
U kišnom oblaku, pogotovo ljeti, dolazi do velikih razlika u temperaturi i tlaku te jakih uzlaznih i silaznih struja zraka u samom oblaku. Tuča nastaje nakon višestrukog nakupljanja vodenih kapljica na kristalima leda u gornjim slojevima, gdje su izrazito niske temperature (može biti čak do -40 stupnjeva). Jake uzlazne struje u početku sprječavaju padanje ledenih zrna. No, neprestanim kruženjem gore i dolje, zrna rastu i debljaju se dok ne dosegnu toliku težinu da se više ne mogu opirati gravitaciji te se obrušavaju na zemlju u obliku tuče. Tuča obično pada u obliku nepravilnih kuglica promjera od 0,5 do 5 cm.
 |
| Led na površini zemlje |
Uglavnom je proizvode oblaci kumulonimbusi i to na prednjoj fronti olujnog sustava.
Pokretač „umjetnog djelovanja na vrijeme“ bio je nobelovac dr. Irving Langmuir iz SAD-a1946. godine. Prvim eksperimentom godinu dana kasnije dokazano je kako zasijavanje oblaka uzrokuje njihovo raspadanje nakon 15-20 minuta.
Tipičan izgled tučonosnog oblaka: Premda mnogi misle da su tučonosni oblaci mrko crni, nisu. Oni malo žućkasti prema nižem horizontu, sa karakterističnim "pramenovima" iz oblaka prema zemlji.
Stihovi poznate srpske spisateljice Desanke Maksimović:
"Kao tučonosni oblak
seje oko sebe rane,
gazi pšenicu prvu,
negaženu vodu i travu;
ne boji se da stane
ni pticama na krilo,
ni zrikavcima na glavu."
 |
| Radarski centar Puntijarka na Sljemenu |
Tipičan izgled tučonosnog oblaka: Premda mnogi misle da su tučonosni oblaci mrko crni, nisu. Oni malo žućkasti prema nižem horizontu, sa karakterističnim "pramenovima" iz oblaka prema zemlji.
 |
| Tučonosan oblak |
Stihovi poznate srpske spisateljice Desanke Maksimović:
"Kao tučonosni oblak
seje oko sebe rane,
gazi pšenicu prvu,
negaženu vodu i travu;
ne boji se da stane
ni pticama na krilo,
ni zrikavcima na glavu."
