Pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija podrazumijeva se socijalistička republika.
Zastava SFRJ |
Država je promijenila tri službena imena:
* od drugog zasjedanja AVNOJ-a (29. studenoga 1943.) novostvorena država zove se Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ)
* deklaracijom Ustavotvorne skupštine od 29. studenog 1945. država se zove Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ)
* Ustavom od 7. travnja 1963. država se zove Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ)
* od drugog zasjedanja AVNOJ-a (29. studenoga 1943.) novostvorena država zove se Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ)
* deklaracijom Ustavotvorne skupštine od 29. studenog 1945. država se zove Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ)
* Ustavom od 7. travnja 1963. država se zove Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ)
U doba njenog postojanja nazivali su je Nova Jugoslavija, da bi je razlikovali od prethodne, stare tj. Kraljevine Jugoslavije.
Zastava Jugoslavije nakon 1990 |
Nakon rata Hrvatska je u sastavu Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) kao jedna od njenih 6 republika. U državi je uspostavljen komunistički totalitarni poredak, a Tito vlada autokratski s ciljem stvaranja unitarističke jugoslavenske države. Građanske i nacionalne slobode su ograničene, a politički protivnici proglašavaju se »narodnim neprijateljima«. Polovicom 60-tih osjeća se da počinju puhati neki slobodniji vjetrovi. Ipak, unitarističke tendencije u državi isprovocirale su 1970./71. u Hrvatskoj politički i kulturni pokret poznat kao »Hrvatsko proljeće« Dio mladih hrvatskih komunista traži pravo na veću gospodarsku i političku samostalnost. Režim je ugušio ovaj pokret, a važniji su sudionici kažnjeni.
Nakon Titove smrti 1980. počelo je urušavanje Jugoslavije. Dolaskom Slobodana Miloševića na političku scenu Srbije 1987. bujaju srpski šovinizam i velikosrpske ideje. To je ponukalo slovenske i hrvatske komuniste da 1990. demonstrativno napuste zajednički partijski kongres. U Hrvatskoj dolazi do demokratizacije društva i osnivanja oporbenih političkih stranaka.
„Križni put“
To je naziv za prisilno hodnje zarobljenih vojnika i civila (otprilike 250 000) koji su preživjeli ubijanje na Bleiburškom polju.
Pješice su sprovođeni od logora do logora kroz gotovo cijelu Jugoslaviju, čak do Makedonije, sustavno zlostavljani, iscrpljivani i ubijani. Te hodnje nazvane su i »marševi smrti«.
To je naziv za prisilno hodnje zarobljenih vojnika i civila (otprilike 250 000) koji su preživjeli ubijanje na Bleiburškom polju.
Spomenik na Bleiburgu |
Što je Hrvatsko proljeće?
To je popularni naziv za reformska gibanja u hrvatskoj politici, društvu i kulturi obilježeno potvrđivanjem hrvatskoga nacionalnog identiteta.
lako je pokret ugušen represijom, uhićenjima i partijskim čistkama, Hrvatsko proljeće može se smatrati uvodom u stvaranje neovisne Hrvatske.
To je popularni naziv za reformska gibanja u hrvatskoj politici, društvu i kulturi obilježeno potvrđivanjem hrvatskoga nacionalnog identiteta.
lako je pokret ugušen represijom, uhićenjima i partijskim čistkama, Hrvatsko proljeće može se smatrati uvodom u stvaranje neovisne Hrvatske.