Buhač je nazivan još i dalmatinska krizantema ili ivančica, a dalmatinsko područje klimatski je najpovoljnije za njegov rast. Na našem području uzgajao se do kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su ga iz upotrebe istisnuli jeftiniji i praktičniji sintetički insekticidi. Međutim, svjetski trend povratka organskom, ekološkom i zdravom uzgoju biljaka i zdravom načinu života, vratio je život i ovoj zaboravljenoj korisnoj biljci. Samljeveni buhač uništava sve biljne i životinjske nametnike bez lošeg učinka na ljude i životinje, odbija kukce, brzo se razgrađuje i njegovom upotrebom na prirodan i nesintetički način nestaju svi nametnici koji smetaju u organskoj proizvodnji voća, povrća i biljaka. Cvijet buhača raste na stabljici visokoj oko šezdeset centimetara, korijen je razgranat dosta duboko, ne treba je zalijevati, ne treba poboljšavati zemlju gdje raste, jer je u stvari i nastala na škrtom dalmatinskom tlu.
Drugi način primjene prirodnog insekticida je obična kopriva. Koprivu u punom cvatu (6 i 7 mjesec) treba pobrati, i namočiti je u plastičnu ili metalnu posudu od oko 30 - 50 litara.
Otopinu ostaviti na suncu 3 dana na najvišoj temperaturi što je moguće više.
Nakon 3 dana otopina će biti crne boje, masna na dodir i vrlo smrdljiva.
Takovom otopinom prskaju se voćke i povrće protiv lisnih ušiju i ostalih nametnika.
