srijeda, 25. lipnja 2014.

Jednostavna CB antena

Zaljubljenici u CB uređaje (citizend band) znaju da je za kvalitetnu vezu potrebna dobra antena. To je ujedno i najvažniji uvjet za održavanje dobre veze.
Popularni President Jackson

Nekada je bilo uvriježeno mišljenje da je dobra antena i ujedno skupa antena.
Ja mogu ovdje reći da za vrlo kvalitetne i daleke veze možete imati antenu koja će vas koštati nula (da, nula Kuna).Kako...?

Ovako. kod svake kuće se u "furdi" može pronaći komad PVC cijevi dužine cca 30 cm (nije kritična ni debljina ni duljina). Nadalje, treba vam 5 metara bilo kakve žice, debljina također nije važna.
Antena u obliku dipola

Jedina "investicija" vam je koaksijalni kabel RG58 od 50 Oma, ali to je ionako trošak koji svaki CB operator mora imati.

Od ostalih potrepština trebaju vam 2 šarafa, najbolji su oni sa maticom koji na kraju imaju kukicu, kao oni koji se uvrću u okvir za slike.

Izrada:

PVC Cijev (najprikladnija je ona siva za kanalizacijske odvode promjera 50 mm) odrežemo na duljinu 30 cm. Od jednog kraja otprilike na 2 cm izbušimo 2 rupe na obje strane cijevi u koji se uvrću vijci sa kukicom.
Sa unutrašnje strane cijevi na svaki vijak zašarafimo maticu ispod koje će se pričvrstiti koaksijalni kabel.
Oplet kabla na jedan vijak a centralni (vrući) izvod kabla na drugi. Sasvim je svejedno koji će dio kabla biti spojen na koju kukicu. Važno je da se međusobno krajevi kabla ne dodiruju.

Ukoliko je poznata činjenica da je CB frekvencija na 27 Mhz, a formula kojom se izračunava valna duljina (lambda) dobije se da se brzina svjetlosti cca 300.000 km/sec podijeli sa frekvencijom na CB opsegu. Ukoliko je poznato da se ta frekvencija CB opsega nalazi od 26.965 - 27.405 Mhz, a to je iz rastera od 25 Khz podijeljeno u 40 radnih kanala, srednja frekvencija CB opsega otprilike 27.205 Mhz (kanal 20). Dijeljenjem brzine svjetlosti 300.000 sa frekvencijom na 20 kanalu dobijemo broj 11.1111.
Taj broj označava da se CB band nalazi na opsegu od 11. metara.

Svaka antena može biti punovalna (11 metara duljine), poluvalna (5,5 metara) i četvrtvalna (2,75 metara) fizičke duljine elemenata za izradu.
Kako su punovalne i poluvalne duljine nespretne za postavljanje i baratanje, ovdje ću opisati izradu dipola u četvrt valnoj varijanti.
Dakle, dipol kako mu to i ime govori sastoji se iz 2 dijela. Ustvari to će biti 2 komada žice svaki po 2,75 m duljine.

Sada ćemo odrezati takva 2 komada žice koje ćemo na jednom kraju spojiti na one kukice montirane na cijev. na svaku žicu će doći jedan kraj koaksijalnog kabla.

Na drugi kraj koaksijalnog kabla zalemimo konektor koji će direktno biti priključen na CB uređaj.
Antenu možemo postaviti bilo gdje (balkon, tavan, otvoreni prostor), čak i u sobi.

Oblik postavljene antene je u obliku "inverted V" ili oblik naopakog slova V.

Kut postavljanja nije toliko kritičan, no preporuča se kut od 40 - 45 stupnjeva.
PVC cijev čavlom ili šarafom učvrstimo na jedno mjesto gdje se neće pomicati, a žice na krajevima "našpanamo" da budu napete i pričvrstimo. Važno je da se žice nebi trebale doticati nikakvog metalnog predmeta.
Važno je da je otpor (unballanced) žice kod spajanja u cijevi otprilike 50 Oma, pa netreba nikakve prilagodbe raznim transformatorima (balunima Impedancije) "Ballun" je engleski izraz koji znači prilagođenje (ballanced = unballanced), kako naši dragi Dalmatinci nebi pomislili kako antena ima kakve veze sa balunom (loptom).

Prilagođenje antene na CB uređaj.

Zakon je da je idealan omjer antene kod emitiranja (predaje) 1:1, što znači da nema gubitaka u kablu odnosno da se stojni valovi SWR (Standind Wave Ratio)  ne zadržavaju u kablu i neiskorišteni vraćaju u predajnik. Što je veći SWR efikasnost i snaga CB stanice je manja.

Za tu namjenu postoje SWR metri kojega svaki radio operator treba imati.
Mjerenjem SWR kod predaje na CB-u izmjeri se SWR. Izaberemo srednju CB frekvenciju i mjerimo.
Ako je SWR visok, znači da je žičani dipol predugačak fizički.
Pažljivo odrežemo na svakoj žici komad od cca 5 cm, i ponovno mjerimo.
To ponoviti sve dok SWR ne bude idealan (1:1).
Ovakova antena je pogodna jer zauzima malo prostora, netreba se penjati na krov, otpada opasnost od udara groma, i vrlo je jeftina i jednostavna.
Ja sam sa njom na SSB opsegu odradio gotovo cijeli svijet.
Pravilo je da su vertikalne antena bolje za bliska odstojanja, a za daleke veze (DX), žičane antene bolje i imaju veći domet. Sa takovom žicom signal putuje u prostoru, skače do troposfere i odbija se prema zemlji na nekom dalekom mjestu. Sa žicom se mogu odraditi interkontinentalne veze i to sa idealnom kvalitetom signala.
Za to su potrebni uvjeti prostiranja radio valova, tzv propagacije.

Osnovno je pravilo u radio-komunikaciji.

Bolja je dobra antena nego bilo kakva snaga stanice.

srijeda, 18. lipnja 2014.

Što je SHINKANSEN?

Dolazi vrijeme godišnjih odmora. Kamo ćete na more, kako ćete i čime putovati?
Osobnim automobilom, ma neee..skupa cestarina, gužve. skupo gorivo, nepažljivi vozači.
Izgubit ćete hrpu živaca do vašeg odredišta.
Avionom..hm..možda. ali skupo je i nema baš u svakom gradu zračna luka.
Vlakom....grrrrr....sačuvaj bože. pruge loše, infrastruktura nikakva.. duge vožnje
Shinkansen, najbrži vlak na svijetu
.

A zašto ne razmišljate da u Zagrebu sjednete na vlak za Split u 15:00, sjednete u klimatizirani kupe, ispred vašeg sjedala imate GPS, WIFI, priključak za laptop sa naponom od 110 i 230V.
U kutu kupea se nalazi hladnjak sa besplatnim pićima.  Osim na nekim mjestima, nećete uopće primijetiti da se vozite, nema lupe kotača po pruzi, nema ljuljanja i cviljenja kotača.
Uštekate vaš laptop, prosurfate malo po NET-u.. i gle.. na ekranu vašeg GPS na sjedalu ispred vas odjednom možete pročitati slijedeću poruku:

"Poštovani putnici, sada je točno 15:53,upravo ulazimo u stanicu Split, molimo da se pripremite za izlazak za točno 7 minuta. Na relaciji Zagreb - Knin - Split dužine 315 km, vozili smo se prosječnom brzinom od 311 km/h.
Zahvaljujemo na vašem izboru da  ste se vozili CROKANSENOM!
Ugodan boravak u Splitu želi vam vaša posada CROKANSENA.

O čemu ja tu blebećem? kakav CROKANSEN, koja brzina preko 300 km/h, dali je samnom sve u redu.
Da, ovo je samo utopijska pretpostavka, bazirana na najbržem vlaku na svijetu Shinkansenu.
Relaciju TOKYO - OSAKA duljine 500 km, ovaj vlak prevali za manje od 2,5 sati.
Na nekim dionicama brzina mu je i preko 300 Km/h.

A sada malo surove hrvatske realnosti: Relacija Varaždin - Novi Golubovec, duljine 45 Km, naš Crokansen "preleti" za 105 minuta, ako nema zastoja. Nakon izlaza iz vlaka treba vam "Train Lag" da dođete k sebi i da vam se u glavi centar za ravnotežu dovede u normalu.

petak, 13. lipnja 2014.

Kako sam napravio jaki ispravljač-stabilizator napona?

Ispravljač napona, je ustvari pretvarač napona sa izmjeničnog AC (alternate current) na istosmjerni DC (Direct current).

Gotovo svi električni i elektronski uređaji koriste DC napajanja, bilo da su to posebni(vanjski uređaj)i ili već ugrađeni u kućištu aparata).

Dakle, aparati se priključuju na gradsku mrežu 230V koja je izmjeničnog stanja gdje se impulsi kreću izmjenično u taktu od 50 Hz, što znači da se svake sekunde taj takt promijeni 50 puta.
To je pulsirajući napon.


Da bi se taj napon pretvorio u istosmjerni treba ga pomoću dioda ispraviti te "ispeglati" elektrolitskim kondenzatorima kako bi napon bio što "ravniji".

Ovdje ću opisati izradu snažnog ispravljača.stabilizatora koji na izlazu može dati 1.5 - 37V DC i struje oko 20 A.

Da bi se mogao izgraditi tako jaki ispravljač, potrebno je imati nekoliko slijedećih osnovnih preduvjeta i tehničkih stvari:

Transformator (trafo) napona 30 V na sekundaru, presjeka žice od 2mm2 koji može dati oko 30 A struje.
Shema ispravljača

Elektrolitski kondenzator oko 33000 uF i radnog napona 40 V ili više.

Ispravljački most "GRETZ" snage 30 A i napona oko 400V.

Elektroniku za stabilizaciju koju čini komparativni IC LM317 T , koji je srce stabilizatora.
Snažni tranzistori TIP 35C x 4

To je Integrirani sklop koji može dati promjenjive napona od 1,2 do 37V i struju do 1,5A.
Gotov ispravljač u kutiji (ono crveno)

Sklop ima sve zaštite (prenapon, pregrijavanje, kratski spoj).
Pošto kroz njega može teći samo struja do 1,5A, sva ostala potrebna struja treba biti "nadograđena" sa serijski vezanim tranzistorima.

Ugradio sam snažne tranzistore TIP35C koji mogu dati 40 A sa maximalnim ulaznim naponom od 100 V. Pošto se ti tranzistori kad su opterećeni dosta griju, montirani su na veliki rebrasti hladnjak.
Kako bi disipacija (isijavanje topline) bila što manja, kontakt sa hladnjakom mora biti premazan sa silikonskom pastom.
Kod maksimalnog opterećenja 25 - 30A temperatura tranzistora iznosi oko 40 stupnjeva Celzija, dok je sam hladnjak ugrijan na oko 35 stupnjeva.
Tranzistor snage TIP35C

Inače ti tranzistori mogu podnijeti i do 150 stupnjeva.
Temperaturna disipacija je to veća što je ulazni napon na kolektor tranzistora veći, a emiterski napon manji.
Zbog ujednačenosti rada svih tranzistora, svakom emiteru u seriju je dodan žičani otpornik od 0,33 Oma, snage oko 10 W.

srijeda, 11. lipnja 2014.

Kako otjerati krvopije (komarce)?

Svi znamo kako je ljeti uživati vani na svježem zraku, pogotovo u prirodi.
Međutim da sve ne bude idealno pobrinuli su se komarci.

Idealno vrijeme za komarce su vrući i vlažni dani, osobito ako ste u blizini vodenih površina (močvare, kanali, šume).

Komercijalni proizvodi za tjeranje i odbijanje komaraca (repelenti) su uglavnom skupi i ne baš efikasni.
Postoje domaći i besplatni preparati koji odbijaju i tjeraju komarce.

1. Kora od banane.



Bananu oguliti a korom koju obično bacamo namazati dijelove tijela koji su najizloženiji komarcima.
Miris banane odbija i tjera komarce.

2. Lavanda.

Ako išta odbija komarce to je miris lavande. U ulje (maslinovo, baby ili neko drugo) dodati par kapi esencijalnog ulja lavande i time namazati tijelo.


Taj način garantira da vam se komarci neće približiti na 5 metara.

3.Limun i limeta.


Limun ili limeta neće spriječiti dolazak komaraca ali će mjesto uboda biti vrlo efikasno ublaženo ako namažemo taj dio sokom limuna (limete)


petak, 6. lipnja 2014.

Automatika za zalijevanje vrta!

Klasično zalijevanje vrta sa kantama, pumpama i "šlaufima" trebalo bi biti sve dalja prošlost.
U eri elektronike i tehnike, malo vještiji "majstor" može sa lemilicom i desetak kuna komponenti, napraviti automatsko punjenje rezervoara, automatsko i vremenski određeno otvaranje slavine na rezervoaru. 
Kako to postići?...jednostavno
Potrebna "tehnika".

Timer ("Baumax 30 Kn)...
Od stare vešmašine elektroventil..
nekoliko pasivnih elemenata za elektroniku potrebnu za regulaciju punjenja vodom.
Kako to radi?
Ovako..
Shema jednostavnog uređaja koji kontrolira električnu pumpu i drži razinu vode spremnika između dvije zadane točke. Kada razina vode padne ispod nivoa senzora S2 zatvori se njegov kontakt koji preko T1 i releja upali motor pumpe. Pumpa radi sve dok ne digne razinu vode do senzora S1. S1 i S2 su klasični senzori nivoa s plovkom koje možete vrlo jednostavno napraviti i sami od reed releja i magneta pričvršćenog na komadić plutajućeg materijala.
Evo električne sheme:

Shema za punjenje i regulaciju nivoa vode u spremniku.

Pražnjenje
Pražnjenje rezervoara vršimo na način da na izlaz rezervoara priključimo elektroventil od vešmašine (ima ih na otpadima na tone).
Kontakte od ventila spojimo sa Timerom koji možemo regulirati vrijeme početka i kraja procesa i to do 4 puta tijekom dana u vremenu od 2 minute do nekoliko sati.

Podesimo vrijeme početka i vrijeme završetka pražnjenja spremnika.
Digitalna varijanta


Senzori (mogu biti obični komad bakrene žice) kad naiđe nivo vode kad se spremnik napuni, preko releja isključe pumpu koja puni spremnik.

Isto takav senzor koji je smješten na dnu rezervoara će spuštanje nivoa vode reagirati tako da uključi pumpu preko releja.