Jedina namirnica među mnogobrojnima koja može izdržati sve vremenske uvjete a da se ne pokvari je med. Ta čudesna žućkasto-crvenkasta želatinska smjesa produkt je marljivih pčela. Milijuni izleta i povratka u košnicu potrebno je da bi se dobio slasni i slatki med.
|
Siva pčela (Apis mellifica var. carnica Pollm) |
Kvaliteta, izgled, okus i oblik meda ovisi o mjestu na kojem su pčele boravile za vrijeme paše kao i "materijal" od kojeg je med napravljen. Tako se najviše cijeni kestenov, bagremov i livadski med, dok ima i poseban koji je napravljen od cvijeta uljene repice kao i kombinacija svih ovih cvjetova. Bitno je da su pčele postavljene daleko od urbanih sredina gdje nema zagađenja iz prirode (dim, smog i ostala zagađenja koja prate velike gradove i industrijske komplekse). Nadalje, poželjno je da se košnice postave na mjesta gdje nije u samoj blizini poljoprivredna površina koja se tretira pesticidima, herbicidima i insekticidima.
|
Pletena košnica |
Priznajem da je danas teško kombinirati prirodno stanište za pčele i voćnjaci ili polja koja se moraju tretirati kemijskim sredstvima..
|
Med |
Dobiveni med se prirodnim putem izvlači iz saća u košnicama putem stroja koji se zovu vrcaljke. To je bačva u kojem je postavljena osovina na koju se postavljaju okviri sa saćem. Osovina se vrti a med uslijed centrifugalne sile izlazi iz saća i salijeva se na dno bačve i dalje van u posude.
|
Pčelinjak |
Tako dobiveni med je prirodna, čista i zdrava namirnica kojoj netreba nikakav dodatak. Med može kristalizirati u posudi uslijed niske ili visoke temperature, ali se vraćanje u normalnu temperaturu njegovo agregatno stanje vraća u prirodnu želatininsku masu. Poznato je da se je med pronašao u faraonskim grobnicama gdje je boravio i više od 2000 godina.
Kristalizirani med može izgledati odbojno, ali znalci na to neće obraćati pažnju.