 |
| Popularni President Jackson |
Nekada je bilo uvriježeno mišljenje da je dobra antena i ujedno skupa antena.
Ja mogu ovdje reći da za vrlo kvalitetne i daleke veze možete imati antenu koja će vas koštati nula (da, nula Kuna).Kako...?
Ovako. kod svake kuće se u "furdi" može pronaći komad PVC cijevi dužine cca 30 cm (nije kritična ni debljina ni duljina). Nadalje, treba vam 5 metara bilo kakve žice, debljina također nije važna.
 |
| Antena u obliku dipola |
Jedina "investicija" vam je koaksijalni kabel RG58 od 50 Oma, ali to je ionako trošak koji svaki CB operator mora imati.
Od ostalih potrepština trebaju vam 2 šarafa, najbolji su oni sa maticom koji na kraju imaju kukicu, kao oni koji se uvrću u okvir za slike.
Izrada:
PVC Cijev (najprikladnija je ona siva za kanalizacijske odvode promjera 50 mm) odrežemo na duljinu 30 cm. Od jednog kraja otprilike na 2 cm izbušimo 2 rupe na obje strane cijevi u koji se uvrću vijci sa kukicom.
Sa unutrašnje strane cijevi na svaki vijak zašarafimo maticu ispod koje će se pričvrstiti koaksijalni kabel.
Oplet kabla na jedan vijak a centralni (vrući) izvod kabla na drugi. Sasvim je svejedno koji će dio kabla biti spojen na koju kukicu. Važno je da se međusobno krajevi kabla ne dodiruju.
Ukoliko je poznata činjenica da je CB frekvencija na 27 Mhz, a formula kojom se izračunava valna duljina (lambda) dobije se da se brzina svjetlosti cca 300.000 km/sec podijeli sa frekvencijom na CB opsegu. Ukoliko je poznato da se ta frekvencija CB opsega nalazi od 26.965 - 27.405 Mhz, a to je iz rastera od 25 Khz podijeljeno u 40 radnih kanala, srednja frekvencija CB opsega otprilike 27.205 Mhz (kanal 20). Dijeljenjem brzine svjetlosti 300.000 sa frekvencijom na 20 kanalu dobijemo broj 11.1111.
Taj broj označava da se CB band nalazi na opsegu od 11. metara.
Svaka antena može biti punovalna (11 metara duljine), poluvalna (5,5 metara) i četvrtvalna (2,75 metara) fizičke duljine elemenata za izradu.
Kako su punovalne i poluvalne duljine nespretne za postavljanje i baratanje, ovdje ću opisati izradu dipola u četvrt valnoj varijanti.
Dakle, dipol kako mu to i ime govori sastoji se iz 2 dijela. Ustvari to će biti 2 komada žice svaki po 2,75 m duljine.
Sada ćemo odrezati takva 2 komada žice koje ćemo na jednom kraju spojiti na one kukice montirane na cijev. na svaku žicu će doći jedan kraj koaksijalnog kabla.
Na drugi kraj koaksijalnog kabla zalemimo konektor koji će direktno biti priključen na CB uređaj.
Antenu možemo postaviti bilo gdje (balkon, tavan, otvoreni prostor), čak i u sobi.
Oblik postavljene antene je u obliku "inverted V" ili oblik naopakog slova V.
Kut postavljanja nije toliko kritičan, no preporuča se kut od 40 - 45 stupnjeva.
PVC cijev čavlom ili šarafom učvrstimo na jedno mjesto gdje se neće pomicati, a žice na krajevima "našpanamo" da budu napete i pričvrstimo. Važno je da se žice nebi trebale doticati nikakvog metalnog predmeta.
Važno je da je otpor (unballanced) žice kod spajanja u cijevi otprilike 50 Oma, pa netreba nikakve prilagodbe raznim transformatorima (balunima Impedancije) "Ballun" je engleski izraz koji znači prilagođenje (ballanced = unballanced), kako naši dragi Dalmatinci nebi pomislili kako antena ima kakve veze sa balunom (loptom).
Prilagođenje antene na CB uređaj.
Zakon je da je idealan omjer antene kod emitiranja (predaje) 1:1, što znači da nema gubitaka u kablu odnosno da se stojni valovi SWR (Standind Wave Ratio) ne zadržavaju u kablu i neiskorišteni vraćaju u predajnik. Što je veći SWR efikasnost i snaga CB stanice je manja.
Za tu namjenu postoje SWR metri kojega svaki radio operator treba imati.
Mjerenjem SWR kod predaje na CB-u izmjeri se SWR. Izaberemo srednju CB frekvenciju i mjerimo.
Ako je SWR visok, znači da je žičani dipol predugačak fizički.
Pažljivo odrežemo na svakoj žici komad od cca 5 cm, i ponovno mjerimo.
To ponoviti sve dok SWR ne bude idealan (1:1).
Ovakova antena je pogodna jer zauzima malo prostora, netreba se penjati na krov, otpada opasnost od udara groma, i vrlo je jeftina i jednostavna.
Ja sam sa njom na SSB opsegu odradio gotovo cijeli svijet.
Pravilo je da su vertikalne antena bolje za bliska odstojanja, a za daleke veze (DX), žičane antene bolje i imaju veći domet. Sa takovom žicom signal putuje u prostoru, skače do troposfere i odbija se prema zemlji na nekom dalekom mjestu. Sa žicom se mogu odraditi interkontinentalne veze i to sa idealnom kvalitetom signala.
Za to su potrebni uvjeti prostiranja radio valova, tzv propagacije.
Osnovno je pravilo u radio-komunikaciji.
Bolja je dobra antena nego bilo kakva snaga stanice.
